Iako su kvote bile na snazi do 01.04.2015. austrijski proizvođači mlijeka ih naprimjer redovno krše i pri tome plaćaju penale. Samo u 2011/12. platili su 33,3 miliona eura, 2012/2013. platili su 28,45 miliona eura a 2013/2014. očekuje ih kazna od oko 45 miliona eura. Sve ovo govori da se mnogim evropskim proizvođačima isplati i sa ovolikim kaznama povećavati proizvodnju mlijeka.
Situacija u BiH je s druge strane potpuno drugačija. U FBiH je ukupan budžet za poljoprivredu oko 65 miliona KM,a poticaji kasne i po godinu dana i više. Ne postoji sistemska politika razvoja poljoprivrede i povećanja konkurentnosti, ne stimulišu se ulaganja u poljoprivredu i u okviru budžeta za poljoprivredu već zadnje tri godine nema stavke o kapitalnim ulaganjima.
Ugroženi i najveći bh. proizvođači
Uvoz mliječnih proizvoda u BiH u 2014 godini iznosio je 135,5 miliona KM. Oko 85% uvoza izvršeno je iz EU i oko 15% iz država Regije CEFTA.
Izvoz mliječnih proizvoda iz BiH 2014 godine iznosio je 65,2 miliona KM i manji je 15,4% od 2013 godine. Izražen u ekvivalentu sirovog mlijeka izvoz iznosi 63,6 miliona litara što je 22% manje od predhodne godine.
U Hrvatskoj je za budžet za program ruralnog razvoja 333 miliona €. U BiH (FBiH+RS) taj budžet iznosi oko 65 miliona eura. U Hrvatskoj i drugim zemljama EU dostupna su bespovratna sredstva za razvoj poljoprivrede.
Ukidanje kvota znači povećan uvoz jeftinijeg proizvoda na koji bh. domaći poljoprivredni proizvođači mogu odgovoriti jedino uvođenjem mjera koji će ih koliko toliko izjednačiti sa uslovima u kojima rade farmeri u EU. No, sigurno je da će biti ugroženi i najveći bh. proizvođači kakav je “Milkos” i drugi.
Mljekari ukazuje na probleme i nude rješenja
Prestanak izvoza u Hrvatsku jedan je od najvećih probleme za bh. mljekarsku industriju. Uzmimo za primjer Milkos. Ova kompanija izvozila je oko 50% od svog ukupnog izvoza u Hrvatsku. Iako mljekara Milkos ispunjava sve evropske uslove, nije u mogućnosti da izvozi u EU a da stvar bude još gora EU ne dozvoljava bh. mljekarama ni provoz preko teritorije EU. EU na ovaj način, umjesto političara koji ne uspijevaju da riješe sva proceduralna pitanja, direktno kažnjava privrednike i poljoprivrednike.
Pojedini bh. mljekari imaju mogućnost izvoza u Tursku. Međutim, zbog nemogućnosti provoza preko Bugarske potencijalni kupac iz Turske ne može imati konkurentan proizvod iz BiH ukoliko u Tursku proizvod stigne brodom što je, za sada, jedini mogući način za transpor. U proteklih nekoliko godina Kancelarija za veterinarstvo i Ministarstvo vanjske trgovine učinili su jako mnogo na sticanju uslova za izvoz u EU i Tursku ali se prilično okasnilo.
Nepostojanje dugoročne strategije u poljoprivredi koja će biti opredjeljujuća za ozbiljno bavljenje djelatnostima iz ove oblasti. Iako bi se pojavili zainteresovani ljudi koji imaju vlastito poljoprivredno zemljište i koji bi ostali na selu oni nisu stimulisani i nemaju neophodne informacije pa se ne usuđuju upuštati u tu vrstu rizika.
Neredovna isplata poljoprivrednih poticaja i veliko kašnjenje dovode do problema u funkcionisanju. Isplata poticaja primarnih poljoprivrednim proizvođačima mora biti prioritet. Na taj način farmeri mogu planirati sjetvu, žetvu i ulaganja. Isplata poticaja na području FBiH kasni i po godinu dana. Za to vrijeme farmer mora obaviti sjetvu i žetvu. O investiranju i poboljsanju u ovim okolnostima nema govora.
Nedostupnost povoljnih kreditnih sredstava u BiH. Nemoguće je dobiti povoljna kreditna sredstva. Krediti za poljoprivredna ulaganja ne smiju biti skuplja od 3%. Ovih sredstava ne samo da nema nego ne postoji mogućnost da poljoprivrednik uopće dobije sredstva bez obzira na njihovu cijenu. Mljekari predlažu formiranje garantnog fonda. Također, veoma su bitne nove kreditne linije Razvojne banke FBiH gdje bi farmeri mogli dobiti povoljna kreditna sredstva. Iako je Agencija za bankarstvo dala preporuke da se uvedu moratoriji na otplatu kredita u trajanju od godinu dana većina banaka ne poštuje te preporuke.
Nedostupnost IPA fondova iz oblasti turizma i poljoprivrede. Evropska unija je, zbog nepostizanja dogovora vlasti u Bosni i Hercegovini o potrebnim koracima na realizaciji projekata iz IPA fondova obustavila pet miliona eura za projekte u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Direktni i indirektni porezi otežavaju poslovanje. Privreda je preopterećena. Poslovanje je dovodeno do kritične tačke.
Smanjenje poreza i doprinosa firmama koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom i firmama koje se bave preradom i proizvodnjom u BiH. Trenutne obaveze su do 68% i to je neizdrživo.
Uvođenje Zakona o plaćanju u roku od maksimalno 60 dana. Trenutno rokovi plaćanja su do 180 dana.
Olakšanje plaćanja PDV-a. PDV obaveza i plaćanje obaveze nastaje onda kada se naplati faktura. Mljekari traže da to bude tek po naplati.
Uvođenje dvostruke stope PDV-a. U cilju stabilizacije ekonomske situacije i povećanju potrošnje neophodno je uvesti drugu stopu PDV-a. Jedna bi bila od 8-10% za osnovne životne namirnice (mlijeko, ulje, brašno, so, šećer) a druga bi bila od 22-25% za luksuz.
Posljednji prijedlozi su projekti izgradnje i obnove kanalske mreže i čišćenje korita rijeka u cilju zaštite od poplava, navodnjavanje, uvođenje plavog dizela za poljoprivrednike i subvencionisanje nabavke đubriva i sjemena.
