Sjedinjene Američke Države

Historija Bosne i Hercegovine, balkana, regiona
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD ili engleski USA (United States of America), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.

Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.

Kristofor Kolumbo je 1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju.Misleći da je pronašao novi put za Indiju,on je pronašao novi kontinent. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1,5 milijuna Indijanaca. Do prve polovice 18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do 1776. iznosi već oko 2,5 milijuna.

Sukobljavanje francuskih i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju Sedmogodišnjim ratom (1756.-1763.), koji završava pobjedom Velike Britanije. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a 1775. počinje Američki rat za neovisnost. Dana 4. srpnja 1776. Kongres je objavio Deklaraciju neovisnosti. Amerikanci pod zapovjedništvom Georgea Washingtona 1781. konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1787. usvojen je Ustav, a Washington je izabran za prvog predsjednika, a dužnost je obnašao do 1797.

Image
Predstavljanje Deklaracije o neovisnosti Kontinentalnom Kongresu. Naslikao John Trumbull 1817.–1819.

Za predsjednika Thomasa Jeffersona (1801.-1809.) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom Louisiane od Francuza 1803.. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je ratom (1812.-1814.). Florida je kupljena od Španjolaca, a aneksija Teksasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845.-1848.), nakon čega SAD povećava teritorij Novim Meksikom i Kalifornijom, proširivši se do Tihog oceana.

Razlike između industrijskog Sjevera i poljoprivrednog Juga sve više jačaju, a kulminiraju izborom Abrahama Lincolna, protivnika ropstva, za predsjednika 1860. Južne države se otcjepljuju i osnivaju Konfederaciju te počinje Američki građanski rat (1861.-1865.). Lincoln donosi proglas o ukidanju ropstva u južnim državama 1863., a rat završava pobjedom Sjevera odnosno Unije 1865., što konačno dovodi i do potpunog ukinuća ropstva u SAD-u.

Godine 1867. SAD kupuje od Rusije Aljasku za 7,2 milijuna dolara. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898.) anektirala je Havaje, Portoriko, Filipine i učvrstila se na Kubi. Predsjednik Theodore Roosevelt intervenira u cijelom nizu država Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskog kanala 1914. SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna.

U 1. svjetskom ratu SAD je isprva neutralan, ali 1917. ulazi u rat te doprinosi pobjedi Antante. Za predsjednikovanja Woodrowa Wilsona (1913.-1921.) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Godine 1929. izbija Velika gospodarska kriza (1929.-1939.), koju ublažava presjednik Franklin Delano Roosevelt (1933.-1945.) politikom New Deala. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva i Kuba, priznata je neovisnost Filipina.

SAD je u 2. svjetskom ratu isprva neutralan, ali nakon napada imperijalnog Japana 1941. ulazi u rat protiv sila Osovine u Europi i na Pacifiku. Baca atomsku bombu na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju.

Bitan je čimbenik stvaranja NATO-a 1949. godine. Zaoštravaju se odnosi sa SSSR-om (Hladni rat). SAD pomaže Južnu Koreju u Korejskom ratu (1950.-1953.) Kubanska kriza izbija 1962. U srpnju 1969. američki astronauti spuštaju se na Mjesec. U šezdesetima i sedamdesetima dolazi do američke vojne intervencije u Vijetnamu i u Dominikanskoj Republici.

Od 1994. SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru bivše Jugoslavije; potkraj 1995. posreduje u zaključenju Daytonskog sporazuma. Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svjetska velesila.

Godine 1992. vojno intervenira protiv Iraka (Zaljevski rat) nakon iračke okupacije Kuvajta. Godine 1999. predvodi NATO-ve napade na SR Jugoslaviju radi rješenja Kosovske krize. George Walker Bush izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon terorističkog napada Al Qaide 11. rujna 2001., SAD vojno intervenira u Afganistanu.

Godine 2001. SAD i saveznici pokreću tzv. Rat protiv terorizma pod imenom operacija Trajna sloboda. Godine 2003. kreće operacija Iračka sloboda - invazija na Irak. Saveznici okupiraju Irak, ali bivaju uvučeni u mukotrpan gerilski rat s iračkim gerilcima, koji traje i do danas.

Krajem 2000-ih SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država (Japan, Južna Koreja, Bahrein, Katar, Njemačka i dr.) te ratuje u Afganistanu i Iraku.
User avatar
pojmanemam
 
Posts: 311
Joined: Sat Sep 06, 2014 2:15 pm

Nista drugo no britanska kolonija sa plemenima iz Afrike..Zemlja bez historije i tradicije..
User avatar
sheldon
 
Posts: 520
Joined: Tue Dec 23, 2014 6:51 pm

Poznate i korisne informacije.. :ugeek:
User avatar
sarajlija
 
Posts: 288
Joined: Sun Sep 14, 2014 12:56 pm


Return to Historija

Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 1 guest
cron