Historijske riječi

Historija Bosne i Hercegovine, balkana, regiona
Image

Papa Franjo drugi put je od početka ove godine skrenuo pažnju svjetske javnosti na Bosnu i Hercegovinu. U februaru je to učinio najavivši svoju junsku posjetu BiH, a prošle nedjelje je, govoreći o zločinima nad Ermenima u Osmanskom carstvu, koje je nazvao genocidom, u tom kontekstu spomenuo i Bosnu i Hercegovinu.

Živi svjedoci

I dok je svojom izjavom da je nad Ermenima počinjen genocid izazvao burne reakcije u Turskoj, koja se godinama suočava s optužbama da je u periodu između 1915. i 1917. godine ubila 1,5 miliona Ermenaca, Papine riječi o BiH ostale su nekako u sjeni.

A one imaju historijski značaj za našu zemlju, posebno zbog onih negatora genocida koji ne priznaju da je u ovom dijelu Evrope postojala namjera da se istrijebi cijeli jedan narod.

Iako je Papino spominjanje Bosne zasjenjeno agresivnom raspravom i negodovanjima iz Turske u vezi s genocidom nad Ermenima, preživjele žrtve u našoj zemlji prepoznale su historijski značaj njegove poruke kojom je ukazao na masovna istrebljenja u BiH, prvenstveno Srebrenici, a koja su haškom presudom jasno okvalificirana genocidom.

Posebno su to prepoznale srebreničke majke čija djeca su ubijena u genocidu i koje su živi svjedoci s najbolnijim dokazima da je iza ubistava u BiH postojala namjera istrebljenja.

One su odmah nakon ovih Papinih riječi kazale kako je veoma bitno da „jedna svjetski poznata i uvažena ličnost poput Pape kaže istinu o zločinima u Srebrenici i BiH, naročito zbog negatora genocida“.

Višestruki značaj

Nažalost, kao što su pored naših političara u vlasti i do sada „prošli brojni vozovi“, tako se niko drugi osim žrtava nije osvrnuo na važnost Papinih riječi.

A podsjećanje pape Franje na bosansku tragediju u godini u kojoj se obilježavaju dvije decenije od genocida u Srebrenici, te isto toliko od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja krvave agresije na našu zemlju, još jednom je potvrdilo predviđanja da će i posjeta Pape našoj zemlji 6. juna imati višestruki značaj.

Jer, činjenica je da je sama najava dolaska katoličkog vrhovnog poglavara u BiH već skrenula pažnju svjetske javnosti na našu zemlju. No, dosadašnje ponašanje bh. zvaničnika ne ostavlja nadu da će oni ovakav jedan planetarno važan događaj znati staviti u službu države i građana.

Iz biografije

Papa Franjo rođen je 17. decembra 1936. godine u Buenos Airesu u Argentini kao Jorge Mario Bergoglio. Za papu je kao 266. poglavar Katoličke crkve izabran 13. marta 2013. godine. Prvi je papa isusovac i prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i južne hemisfere te prvi papa neevropljanin nakon 1.272 godine. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom gradu, kao i fakultet. Postao je hemijski tehničar, a nakon završenog fakulteta odlučio je postati svećenik.
User avatar
Bannerman
 
Posts: 361
Joined: Sat Sep 13, 2014 11:46 am

Return to Historija

Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 0 guests