Od 1. jula 2013. kada Hrvatska postane punopravni član EU, BiH će na dvije trećine granice imati novi režim prometa ljudi, robe i usluga bez obzira što po ocjeni mnogih na to još nije spremna.
Najveći problem je u činjenici da preduzeća iz BiH zbog neprilagođenih standarda neće moći izvoziti svoju robu i usluge na hrvatsko, odnosno evropsko tržište.

Republika Hrvatska i BiH godišnje ostvare robnu razmjenu u vrijednosti između 1,5 i dvije milijarde eura. Ulaskom Hrvatske u EU i njenim izlaskom iz CEFTA, promijeniće se i poslovno okruženje u regiji, a umjesto sa Zagrebom, BiH će glavne sporazume i uslove za trgovanje dogovarati sa Briselom.

Analize Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da proizvođači iz BiH u Hrvatsku godišnje izvezu oko 400 miliona KM, uglavnom proizvoda biljnog i životinjskog porijekla i upravo tu bi mogao nastati najveći problem, jer BiH još ne posjeduje akreditovane laboratorije čiji se sertifikati priznaju u zemljama EU.

Pored toga BiH mora opremiti i granične prezalze za proizvode biljnog i životinjskog porijekla, a za sada su planirana samo dva granična prelaza Gradiška i Metkovići što će sasvim sigurno poskupiti troškove prevoza i preopterećenja kapaciteta na graničnim prelazima.

Za osposobljavanje ova dva granična prelaza već je obezbijeđen dio novca budžetom BiH za 2012. godinu.

"BiH je zainteresovana da, kada Hrvatska uđe u EU, bude otvoren još jedan ili dva granična prelaza koji će ispunjavati neophodne uslove, kao i za rješavanje tranzita do luke Ploče", rekao je nedavno Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

On je naglasio da, kada Hrvatska postane član EU, ona roba iz BiH koja nema evro broj neće moći preći granicu.

"Hrvatska je jedan od najznačajanijih ekonomskih partnera BiH. Siguran sam da je i u interesu Hrvatske, kada postane članica EU, da plasira robu u BiH", rekao je Šarović.

Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH, rekao je da institucije BiH pokušavaju ublažiti moguće negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU, te da je krovna evropska akreditacijska kuća već obavila predocjenjivanje domaće akreditacijske kuće.

"Očekujem da će konačna ocjena biti završena do kraja ove godine, a da ćemo multilateralne ugovore o međusobnom priznavanju akreditacijskih kuća izvršiti u prvoj polovini 2013. godine, što bi trebalo znatno olakšati promet robe", rekao je Lasić.

Promjena vanjskotrgovinskog režima između BiH i Hrvatske odnoson primjena SSP-a, umjesto dosadašnje CEFTA-e, suštinski će promijeniti odnose u pojedinim privrednim sektorima, odnosno nova carinska i povećana poreska opterećenja učiniće neracionalnim i nekonkurentnim uvoz određenih proizvoda u BiH.

To se prije svega odnosi na mlijeko i mliječne proizvode, mesne prerađevine, keks i konditorske proizvode, duvanske prerađevine itd.

Kada je u pitanju izvoz iz BiH, Hrvatska predstavlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera BiH sa učešćem u ukupnom izvozu BiH od 15 odsto. Agroindustrijski sektor je posebno značajan u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa Hrvatskom i učestvuje sa 16 odsto.

U analizi Spoljnotrgovinske komore BiH navodi se da ulaskom Hrvatske u EU možemo očekivati smanjenje izvoza BiH posebno prehrambenih namirnica privenstveno mlijeka s obzirom da vlasti BiH još nisu riješile osnovni problem, a to je akreditovana laboratorija čiji će sertifikati biti priznati van granica BiH.

Inače, Hrvatska je najveći spoljnotrgovinski partner mljekarske indtustrije u BiH, koja godišnje u izvozu mliječnih proizvoda učestvuje sa 36,4 miliona KM ili oko 54 odsto ukupnog izvoza.

BiH u funkciji ima 25 mljekara koje prerađuju godišnje više od 500.000 litara mlijeka godišnje i koje su samo tokom prošle godine preradile 224,2 miliona litara mlijeka, a za njih je direktno vezano više od 20.000 poljoprivrednih proizvođača od kojih se otkupljuje mlijeko.

U industriji mlijeka zaposleno je 1.280 radnika, a u posljednjih pet godina izvoz mliječnih proizvoda se razvija po prosječnoj stopi od 15 odsto godišnje. Cjelokupan izvoz mliječnih proizovda u 2010. godini izvršen je u države regije CEFTA.

Kada se Hrvatska pridruži EU, ako situacija u BiH ostane nepromijenjena, BiH će moći da izvozi u Hrvatsku samo ribu i sirovu kožu, jedina dva proizvoda za koja trenutno ispunjava uslove za izvoz na teritoriju EU.

Za osposobljavanje privrede BiH za izvoz u Hrvatsku potrebno je više od 80 miliona KM, a najviše za osposobljavanje graničnih prelaza za šta su sredstva iz budžeta BiH već obezbijeđena.

Igor Gavran, ekspert Spoljnotrogovinske komore BiH, kaže da će ulaskom Hrvatske u EU biti i pozitivnih i negativnih implikacija po BiH, a da će od činjenja ili nečinjenja vlasti zavsiti šta će prevladati.

"Nažalost, sada što vidimo kao pozitivno jeste to što se čini da je povećana svijest u smislu da se više govori o tome", kazao je Gavran i dodao da gledajući sadašnju dinamiku teško da će biti vremena za ispunjavanje svih uslova kako bi mogao biti omogućen izvoz svih proizvoda u Hrvatsku.

Gavran ističe da se ne smije odustati jer se neke stvari mogu riješiti preko noći kao što su izmjene pravilnika.

"Npr. kada je u pitanju sirovo mlijeko, treba samo uskladiti pravilnike. Problem je u tome što imamo napisane pravilnike ali sistem nije usklađen u čitavoj BiH, pa tako RS, FBiH i BiH imaju različite pravilnike o kvaliteti sirovog mlijeka. Takve stvari su formalne prirode i možemo ih riješiti u jednom danu", kazao je Gavran.

Kada su u pitanju pozitivne implikacije ulaska Hrvtaske u EU, prema BiH, Gavran ističe uvođenje carina na mnoge proizvode kao što su cigarete, mliječni proizvodi, mesne prerađevine itd.

"Cigarete će dodatno biti carinski opterećene sa 15 odsto, a kada se na to doda PDV, biće mnogo veća razlika u cijeni. Hrvatski mesni i mliječni prozivodi nakon oporezivanja biće potpuno nekonkurentni i to će biti šansa za naše proizvođači", kazao je Gavran.

Sa druge strane, hrvatski privrednici zbog povećanja carina zabrinuti su jer će izlaskom iz CEFTA sporazuma značajno porasti troškovi poslovanja za kompanije koje svoje proizvode izvoze u zemlje regije.

"Efekti ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih carina", izjavio je Davor Tomašković, predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj (TDR) i zaključio da je za njih važno da hrvatska vlada u pregovorima sa EU institucijama pokuša stvoriti uslove koji će te promjene ublažiti za TDR i sve vodeće hrvatske izvoznike.

Ono što mnogi ističu kao najveću prednost ulaska Hrvatske u EU, jeste prenos proizvodnje iz Hrvatske na teritoriju BiH, mada se još zvanično niko od hrvatskih privrednika nije odlučio na taj korak.

Kao primjere mnogi navode ulazak Slovenije u EU, kada su u BiH stigli visokosofisticirani kapaciteti poput Perutnine Ptuj, argete paštete, preuzimanje "Tuzlanske mljekare" od strane mljekare iz Ljubljane.

"Logično je da će Kraš proširiti kapacitete Mire iz Prijedora, Zvečevo Laste iz Čapljine jer tu već postoje i neće imati potrebe za izgradnjom novih kapaciteta", kaže Gavran.

Mnogi analitičari i ekonomisti izražavaju bojazan da će izgradnja novih kapaciteta firmi iz Hrvatske zaobići BiH jer je u ovom trenutku Srbija daleko atraktivnija i konkurentnija za strana ulaganja.

"Treba biti jasan, strana ulaganja i do sada su zavisila od rada vlasti", zaključio je Gavran.

Pored robe u usluga koje bez odgovorajućih standarda neće moći proći granicu sa EU, punopravno članstvo Hrvatske u EU, uticaće i na putnike koji bez pasoša neće moći preći u ovu zemlju iako još mogu s ličnom kartom.

Mira Voloder, načelnica Odjela za granicu Policijske uprave brodsko-posavske, kaže da bi to mogla biti jedina značajna promjena u režimu prekograničnog saobraćaja nakon ulaska Hrvatske u EU.

"Kada Hrvatska uđe u EU, zavisit će sve od toga kakav je status BiH prema EU, odnosno od viznog režima sa EU. Ako ostane sadašnje stanje, građanima BiH će za prelazak granice EU trebati putovnica", nedavno je rekla Voloderova.

Pored pasoša koji će morati imati, građani BiH u skladu sa nacionalnim zakonima koji regulišu kretanje stranaca u Hrvatskoj, moraće da posjeduju 50 evra po danu ukoliko na konačnom odredištu imaju obezbijeđen smještaj, odnosno 100 evra ako ga nemaju.

Prema standardima koji važe u EU, putnici iz BiH, koji u Hrvatsku budu ulazili autobusima biće zamoljeni da izađu, da bi se provjera obavila u policijskim kućicama na graničnim prelazima.

Kada se radi o putnicima u automobilima, biće primjenjivane iste kontrole kao i do sada. Dakle, prema državljanima EU će biti sprovođena osnovna granična kontrola, dok će prema državljanima trećih zemalja biti sprovedena detaljna granična kontrola uz poštivanje ljudskog dostojanstva.

"Biće određena izuzeća kad su u pitanju državljani trećih zemalja gdje se neće morati provoditi detaljna granična kontrola kao što su, recimo, šefovi država, nositelji diplomatskih putovnica, prekogranični radnici koji idu svakodnevno preko graničnih prijelaza, osobe koje su poznate policijskom službeniku. Prema njima se neće morati svakodnevno vršiti temeljita kontrola, nego kontrola s vremena na vrijeme", istakla je Voloderova.

Zabrinutost i u Hrvatskoj

Nadan Vidošević, predsjednik Privredne komore Hrvatske, nedavno je izjavio da bi hrvatska privreda mogla imati gubitak od 220 miliona dolara ukoliko Evropska unija ne prilagodi ugovore sa zemljama članicama CEFTA, s kojima Hrvatska ostvaruje 19 odsto vlastitog izvoza.

"BiH kao najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske ostaje izvan EU, što će u praksi rezultirati uvođenjem carina na proizvode uvezene iz Hrvatske. BiH je jendo od naših najvažnijih tržišta i od iznimnog je značaja te se 33 odsto hrane izvozi upravo tamo", rekao je nedavno Vidošević dodajući da je veoma važno da se u ovom razdoblju otvori dijalog između Sarajeva i Brisela.

Prednosti

Ulazak Hrvatske u EU ne mora biti negativan za BiH, jer mnogi smatraju da to može biti i velika povoljnost za proizvođače iz BiH zbog carinskih organičenja na proizvode koji će dolaziti iz Hrvatske, prvenstveno duvanske prerađevine, pojedini mliječni proizvodi i mesne prerađevine.

Takođe, ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti motivacioni faktor za BiH koja bi trebala uskladiti zakonsku regulativu i standarde sa evropskim ako i dalje želi računati na hrvatsko, odnosno tržište EU.

Isto tako dužina granice od preko 1.000 kilometara i neposredan kontakt sa razvijenijom EU podstaknuće želju privrede i građana za pristup BiH u EU i time pritisak na vlasti da ubrzaju primjenu EU zakonodavstva.

Nepostojanje jezičkih barijera, blizina susjedstva i dobri prijateljski odnosi stvoriće dodatnu šansu za prenos iskustava i ubrzanje prevođnja i primjene pravnih propisa EU na jezike naroda u BiH i time ubrzanje ispunjenja zahtjeva i za ulazak BiH u EU.
https://advokat-prnjavorac.com